Originalni tekst:
Pisum Indicum: pisum coques. Cum despumaverit, porrum et coriandrum concidis et mittis in caccabum ut ferveat. Et accipies sepias minutas, sic quomodo sunt cum atramento suo, ut simul coquantur. Adicies oleum, liquamen et vinum, fasciculum porri et coriandri. Facies ut coquantur. Cum coctum fuerit, teres piper, ligusticum, origanum, carei modicum, suffundis ius de suo sibi, vino et passo temperabis. Sepias minutatim concidis et in pisum mittis. Piper asparges et inferes.
Sastojci:
1 kg graška
500 g kolutića lignji
1 praziluk, sitno seckan
1 kašika korijandera, sitno seckano
1 kašika selena, sitno seckano
1 kašika belog vina
250 ml maslinovog ulja
2 kašike liquamena
1 kašika passuma
1 kašika origana
1 kašičica semenki kima, mleveno
1 kašičica mlevenog crnog bibera
Priprema:
U šerpu sa maslinovim uljem izdinstati sitno seckani praziluk. Dodati grašak, lignje i ostale sastojke, sipati malo vode, posoliti i uz povremeno dodavanje vode sve lepo dinstati. Grašku dodavati vode dok se sve lepo ne skuva uz povremeno mešanje. Grašak i lignje pospite biberom i poslužite.
Marcus Gavius Apicius
Lignja (Loligo vulgaris) je vrsta morskih životinja koja spada u razred glavonožaca iz porodice Loliginidae. Kao i svi ostali glavonošci imaju izrazitu glavu, bilateralnu simetriju, i udove. Lignje imaju 8 udova poređanih u parove i dodatna dva duža uda. Lignja obitava širom Sredozemnog mora, u vodama istočnog Atlantika od Severnog mora do Gvinejskog zaliva. Vrlo je česta i u Jadranu gde zalazi čak do dubina od 400 metara a u pliće vode izlazi u vreme mrešćenja. Prosečna dubina na kojoj se lignja kreće je između 50 i 100 metara, obično obitava iznad peščanog ili peščano-muljevitog morskog dna. Lignja je predator koja se za lov koristi lovnim kracima. Lovne krake ispaljuje velikom brzinom a pipci na kracima omogućavaju da sigurnije zgrabi plen i prinese ga ustima sa oštrim kljunom. Dok je mala hrani se planktonom i sitnijim organizmima, a kad naraste jede i veću ribu, rakove, pa čak i svoje srodnike.
Lignje imaju samo 70 kalorija na 100 grama. Važan je izvor belančevina (32% na 100 g), koje se, ako se uporedi sa belančevinama ostalih vrsta mesa, odlikuje lakšom probavljivošću (sadrže manje kolagena), boljom iskoristivošću i povoljnijim aminokiselinskim sastavom. Lignje sadrže nizak postotak zasićenih masnih kiselina i natrijuma, ali imaju visok udeo holesterola. Sadrže proteine, omega-3 masne kiseline, bakar, cink, vitamin B i jod. Svaki od ovih sastojaka čini dobro zdravlju. Na primer, bakar je važan za apsorpciju i metabolizam gvožđa. Vitamin B2 može da ublaži migrene, a fosfor pomaže kalcijumu da izgradi kosti i zube. Jedite ih sveže, za predjelo, ali vodite računa da ne budu pržene, jer ćete prženjem povećati unos kalorija (za čak tri puta), ali i transmasti koje nose rizik za nastanak nekih vrsta karcinoma.
Grašak (lat. Pisum sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Fabaceae (nekada Papilionaceae = leptirnjače): mahunarke, a kao povrće se svrstava u zrnaste mahunarke. Grašak predstavlja vrlo značajno povrće koje se odlikuje bogatim sadržajem proteina, šećera i vitamina. U zelenom semenu prisutni su lako svarljivi proteini, skrob, šećer, vitamin A, B i C, kao i mineralne materije gvožđe, kalijum, natrijum, kalcijum i magnezijum. Idealna je namirnica za osobe koje su hronično umorne i pod stresom, jer poboljšava imunitet i obnavlja vitalnu energiju. Jača kosti i srce, sprečava da dođe do osteoporoze. Grašak je bogat dijetalnim vlaknima i proteinima koji regulišu probavu. Osigurava stalni priliv energije, pravilan rad creva a pri tom se usporava porast glukoze i holesterola u krvi.
Najstarija nalazišta graška se javljaju u neolitu. Grašak je pronađen u starogrčkim grobovima 6000 godina pre Hrista, a u južnoj Rusiji u 5000 godina starim arheološkim slojevima. U drevna vremena gajili su ga stari Vavilonci, Egipćani, Rimljani i Grci. U Evropu su ga preneli stari azijski narodi. Njegovo gajenje naročito se proširilo za vreme seobe naroda.
Pročitajte više >> << Vratite nazad
Нема коментара:
Постави коментар