Marko Porcije Katon Stariji, nazvan i Cenzor (lat. Marcus Porcius Cato Maior Censor, rođen 234. godine p. n. e. u Tuskulu, umro 149. god. p. n. e.) bio je rimski državnik i književnik u periodu srednje republike. Nadimak Katon je dobio jer su Rimljani uspešnog i pametnog čoveka zvali katus. Bio je vešt govornik, a govorničku veštinu je uvežbao braneći u selima i manjim gradovima razne ljude. U parnicama i drugim pravnim poslovima je bio nepodmitljiv.
Katonu je u ranoj mladosti umro otac ostavljajući mu malo porodično imanje na sabinskoj teritoriji, koje je bilo udaljeno od njegovog rodnoga grada. Tu je proveo veći deo detinjstva i tu je imao prilike da nauči mnogo o poljoprivredi i ekonomiji. Blizu njegovog imanja se nalazio nekadasnji letnjikovac Manija Kurija Dentata, koji je tri puta slavio trijumf i koji je sam obrađivao svoje zemljište. Katona je inspirisao primer Dentata, koji je bio zadovoljan malim i koji je odbio da ga Samniti potkupe velikom količinom zlata.
Katonovo delo O zemljoradnji (De agricultura), predstavlja najstariji sačuvani spomenik latinske književne proze. U delu se obrađuju vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtarstvo i stočarstvo, s ciljem da se ukaže na to kako najlakše zaraditi, pri čemu se saveti zasnivaju na Katonovom vlastitom iskustvu i jednostavnim zdravorazumskim načelima kakav je npr. Katonov savet da roba treba prodati čim ostari. Ovo je delo značajno jer pruža dobar uvid u mentalitet rimske zemljoposedničke klase II. veka p.n.e. Mada se zasniva na grčkim priručnicima o vođenju poljoprivrednih imanja, to delo odslikava mišljenje jednog senatora. Katon je zamislio imanje srednje veličine, od 200 jugera, na kojem se stalno nalazi 11 robova. Kao i inače kod Rimljana, upravljanje imanjem povereno je jednom robu, nadzorniku, kome pomaže njegova žena. Katon je, kao i kasniji pisci poljoprivrednih priručnika Varon i Lucije Junije Kolumela, pretpostavio ekonomsku prednost robovske radne snage. Katon ne predlaže nikakvu novu tehniku upravljanja: njegovi su predlozi da se zarada maksimalizuje takvim zdravorazumskim sredstvima kao što je kupovina po jeftinoj ceni i prodaja po skupoj i kao što je savet da robove treba držati zaokupljene nekim poslom tokom cele godine.
Katonovo delo O zemljoradnji (De agricultura) je rasprava o poljoprivredi pisana 160. g. p. n. e. Ovo je jedini rad ovog autora koji je preživio kompletan.
Amulum sic facito - Pšenični skrob
Panis - Hleb
Panis Tracta - Domaći hleb sa grizom
Libum - Žrtveni hleb
Mustaceus - Pecivo sa anisom
Savillum - Slatki hleb
Scriblitam - Pica
Epityrum album nigrum - Pasta od maslina
Pultem Punicam - Punska kaša
Graneam triticeam - Pšenična kaša
Placentam sic facito - Torta od sira i meda
Spiram sic facito - Kalem ili crv torta
Sphaeritam sic facito - Okrugla torta
Erneum sic facito - Kuvana torta
Encytum sic facito - Puž krofne
Globulos - Kuglice sa makom
Alvum deicere hoc modo oportet - Laksativ
Oxymelli - Oksimeli vino
Omphacomel - Omfakomel vino
Vinum Coum si voles facere - Coum vino
Vinum Graecum quo modo fiat - Grčko vino
Vinum murteum sic facito - Mirta vino
Vinum familiae - Porodično vino od suvog grožđa
Vinum familiae per hiemem - Porodično zimsko vino
Vinum ad isciacos sic facito - Vino kao lek za giht
Vinum ad alvum movendam concinnare - Laksativno vino
Vinum si voles concinnare, ut alvum bonam faciat - Laksativno vino
Vinum concinnare, si lotium difficilius transibit - Vino kao lek za problem sa mokrenjem
Vinum asperum lene fieri - Blago vino
Qui ager a mari aberit, ibi vinum Graecum sic facito - Kako napraviti Grčko vino ako ste udaljeni od mora
Ut odoratum bene sit, sic facito - Da vino dobije slatku aromu
Quo labra doliorum circumlinas, ut bene odorata sint et nequid viti in vinum accedat - Kako vinu dati dobar miris
Vinum si voles experiri - Ako želite da proverite vino
Si voles scire vinum aquam habeat sit necne - Ako želite da znate da li je voda dodata u vino ili ne
Mustum si voles totum annum habere - Ako želite da imate sveže vino preko cele godine
Odorem deteriorem demere vino - Uklonite neprijatan miris od vina iz bureta
Aquae marinae concinnatio - Priprema morske vode
Salem candidum sic facito - Recept za beljenje soli
Oleam albam secundum vindemiam quam utaris - Berba i čuvanje belih maslina
Oleae albae quo modo condiantur - Kako se čuvaju bele masline
Lentim quo modo servari oporteat - Kako sačuvati sočivo
Votum pro bubus - Žrtva da stoka ostane zdrava (Kaša od mesa i slanine)
Salsura pernarum et ofellae puteolanae - Soljenje šunke i mesa u buretu
Gallinas et anseres sic farcito - Kako hraniti guske i kokoške
Palumbum recentem sic farcito - Kako hraniti goluba
Izabran je za edila 199. g. p. n. e. i tada je zaedno sa drugim edilom obnovio plebejske igre. Izabran je za pretora Sardinije 198. g. p. n. e. Regrutovao je 2.000 pešaka i 200 konjnika. Katon je smanjio troškove administracije, tako da vlast više nije bila veliki teret za stanovništvo. Proterao je i zelenaše sa Sardinije. Tokom pretorskog službovanja okončao je pobunu na Sardiniji.
Kao vojni tribun Katon se borio u drugom punskom ratu, a zatim započeo političku karijeru pod pokroviteljstvom Lucija Valerija Flaka, koji je bio impresioniran Katonovim moralnim načelima. Kao kvestor je boravio na Siciliji, a vraćajući se odatle na Sardiniji je sreo pesnika Enija i poveo ga sa sobom u Rim. Dužnost pretora obavljao je 198. godine p. n. e., a dužnost konzula 195. godine p. n. e. sa Valerijem Flakom kao kolegom. Nakon konzulata kao namesnik upravljao je provincijom Hispanijom, gde je postigao vojne uspehe za koje je nagrađen trijumfom. Tokom osamdesetih godina II. veka p. n. e. Katon je često nastupao kao protivnik porodice Scipiona i njihovih nastojanja da osnaže grčki uticaj na rimsku kulturu. Ipak, prema antičkoj tradiciji, i sam Katon je na kraju naučio grčki jezik.
Na dužnost cenzora stupio je 184. g. p. n. e. i tu je dužnost obavljao sa strogošću koja je postala poslovična. Nastojao je da suzbije grčke uticaje, obnovi starinske vrline Rimljana i ograniči raskoš rimskih bogataša. Njegov ideal bio je povratak na predačku jednostavnost jedne male poljoprivredne zajednice. Iz senata je isterao sedmoricu članova pod raznim optužbama za nemoralnost, te je kroz oporezivanje učinio kažnjivim sticanje takvih luksuznih predmeta kao što su skupa odeća, nakit, kola i elegantni robovi. U to je doba očito bila raširena zabrinutost zbog rastuće raskoši, kako se vidi po usvajanju niza zakona koji se odnose na rasipnost, a koje je podržao Katon. Tokom teškoća drugog punskog rata bio je donet Opijev zakon (215. g. p. n. e.), koji se protiv finansijske krize borio zabranjivanjem ženama da nose određeni nakit i odeću; kasnije, kada je kriza okončana, taj je zakon opozvan, uprkos snažnom Katonovom protivljenju. Tvrdio je da je zakon bio koristan. Ukinuo je sramotu siromaštava pošto su sve žene bile isto ili slično obučene, a da će ukidanje zakona dovesti do ponovnog takmičenja u odevanju, gde će jedne žene osećati stid i sramotu, a da će se druge osećati nadmoćno i superiornije.
Kasnije je Katon putovao u Kartaginu kao član rimskog izaslanstva i bio tako impresioniran obnovljenim bogatstvom ove države da je otada sve svoje govore u rimskom senatu, bez obzira na to o čemu je govorio, završavao rečima Ceterum censeo Carthaginem esse delendam ("Što se ostaloga tiče, smatram da Kartaginu treba razoriti"). Imao je to zadovoljstvo da vidi pokretanje trećeg punskog rata 149. godine p.n.e., premda samo razaranje Kartagine nije doživeo.
Imao je dva sina Marka Porcija Kataona Licinijana iz prvog braka i Katona Salonijana Starijeg iz braka sa Salonijom. Katon se nakon smrti prve žene oženio ćerkom oslobođenog roba. U to vreme je bio star, a sin Katon Solanijan radio se je 154. g. p. e., kada je on već imao 80 godina. Ubrzo nakon toga oko 152. g. p. n. e. umro mu je kao pretor stariji sin Katon Licinijan, koji se bio oženio Emilijom Tercijom, ćerkom Emilija Paula Makedonca. Kasniji poznati rimski državnik Katon Mlađi je praunuk Katona Starija i unuk Katon Salonijana.
