Antička kuhinja: Alvum deicere hoc modo oportet - Laksativ

Rimska tradicionalna kuhinja III vek p.n.e.

Originalni tekst:
Alvum deicere hoc modo oportet, si vis bene tibi deicere. Sume tibi ollam, addito eo aquae sextarios sex et eo addito ungulam de perna. Si ungulam non habebis, addito de perna frustum P. S quam minime pingue. Ubi iam coctum incipit esse, eo addito brassicae coliculos duos, betae coliculos duos cum radice sua, feliculae pullum, herbae Mercurialis non multum, mitulorum L. II, piscem capitonem et scorpionem I, cochleas sex et lentis pugillum.
Haec omnia de coquito usque ad sextarios III iuris. Oleum ne addideris. Indidem sume tibi sextarium unum tepidum, adde vini Coi cyatum unum, bibe, interquiesce, deinde iterum eodem modo, deinde tertium: purgabis te bene. Et si voles insuper vinum Coum mixtum bibere, licebit bibas. Ex iis tot rebus quod scriptum est unum, quod eorum vis, alvum deicere potest. Verum ea re tot res sunt, uti bene deicias, et suave est.

Prevod:
Ako želite da pročistite digestivni kanal, stavite u lonac šest sekstarija (3,27 l) vode i kost od šunke. Ako nemate kost dodajte pola kilograma šunke sa najmanje masti na sebi. Čim počne da se kuva dodajte dve male glavice kupusa, dve stabljike sa cvekle, malo pile, malo divlje resulje, punoglavca, škorpiju, šest puževa i malo sočiva.
Skuvajte ove supstance bez stavljanja ulja. Uzmite čašu ovog napitka dok je topao; dodati cyathus (0,045 l) vina i popiti. Uzeti čak i drugu i treću porciju; imaćete uspeha. Ako želite da dodate više Coum vina, imate slobodu. Sve supstance koje sam upravo pomenuo dovoljne su da vas oslobode. Istina je u tome da sve stvari koje se izbace dole čine vam prijatnost.

sextarius =  0,546 l
cyathus = 1/12 sextarius = 0,045 l

De agricultura - 184g p.n.e
Marcus Porcius Cato (234g p.n.e. – 149g p.n.e.)





Resulja (lat. Mercurialis) je evroazijski rod s 8 vrsta zeljastih biljaka iz por. mlečika (Euphorbiaceae), sa nasuprotnim listovima i jednopolnim (jednodomnim ili dvodomnim) sitnim neuglednim cvetovima. Za razliku od roda mlečika, resulje nemaju mlečni sok. U hrastovo-grabovim šumama česta je višegodišnja resulja (M. perennis), u toplijim (termofilnim) šumama raste jajolika resulja (M. ovata), dok je jednogodišnja resulja (M. annua) korov koji raste uz puteve, šikare i na zapuštenim zemljištima. Naziv biljke potiče od boga Merkura koji je po grčkoj mitologiji otkrio lekovitost ove biljke.





Marko Porcije Katon Stariji, nazvan i Cenzor (lat. Marcus Porcius Cato Maior Censor, rođen 234. godine p. n. e. u Tuskulu, umro 149. god. p. n. e.) bio je rimski državnik i književnik u periodu srednje republike.
Kao vojni tribun borio se u drugom punskom ratu, a zatim započeo političku karijeru pod pokroviteljstvom Lucija Valerija Flaka, koji je bio impresioniran Katonovim moralnim načelima. Kao kvestor je boravio na Siciliji, a vraćajući se odatle na Sardiniji je sreo pesnika Enija i poveo ga sa sobom u Rim. Dužnost pretora obavljao je 198. godine p.n.e., a dužnost konzula 195. godine p.n.e.sa Valerijem Flakom kao kolegom. Nakon konzulata kao namesnik upravljao je provincijom Hispanijom, gde je postigao vojne uspehe za koje je nagrađen trijumfom. Tokom osamdesetih godina 2. veka p.n.e. Katon je često nastupao kao protivnik porodice Scipiona i njihovih nastojanja da osnaže grčki uticaj na rimsku kulturu. Ipak, prema antičkoj tradiciji, i sam Katon je na kraju naučio grčki jezik.





Katonovo delo O zemljoradnji (De agricultura), predstavlja najstariji sačuvani spomenik latinske književne proze. U delu se obrađuju vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtarstvo i stočarstvo, s ciljem da se ukaže na to kako najlakše zaraditi, pri čemu se saveti zasnivaju na Katonovom vlastitom iskustvu i jednostavnim zdravorazumskim načelima kakav je npr. Katonov savet da roba treba prodati čim ostari. Ovo je delo značajno jer pruža dobar uvid u mentalitet rimske zemljoposedničke klase 2. veka p.n.e. Mada se zasniva na grčkim priručnicima o vođenju poljoprivrednih imanja, to delo odslikava mišljenje jednog senatora. Katon je zamislio imanje srednje veličine, od 200 jugera, na kojem se stalno nalazi 11 robova. Kao i inače kod Rimljana, upravljanje imanjem povereno je jednom robu, nadzorniku, kome pomaže njegova žena. Katon je, kao i kasniji pisci poljoprivrednih priručnika Varon i Lucije Junije Kolumela, pretpostavio ekonomsku prednost robovske radne snage. Katon ne predlaže nikakvu novu tehniku upravljanja: njegovi su predlozi da se zarada maksimalizuje takvim zdravorazumskim sredstvima kao što je kupovina po jeftinoj ceni i prodaja po skupoj i kao što je savet da robove treba držati zaokupljene nekim poslom tokom cele godine.
Poljoprivredna kultura (ili De Re Rustica) je rasprava o poljoprivredi pisana 160. g. p. n. e. Ovo je jedini rad ovog autora koji je preživio kompletan.



                                                                                             << Vratite nazad