Translate

среда, 15. април 2020.

Antička kuhinja: Tuh-u - Jagnjeći gulaš







U religiji drevne Mesopotamije jagnje je bio simbol žrtvovanja bogovima ali i omiljena hrana svih društvenih slojeva.
Jagnjeće meso sadrži mnoge važne vitamine i minerale, odličan je izvor belančevina, gvožđa, cinka, kalijuma i vitamina B i najmanje je štetno po ljudski organizam. Preporučuje se kao prvo meso koje se daje bebama i ljudima s visokim holesterolom i srčanim oboljenjima.

U originalnom tekstu prevedenom sa vavilonske tablice nisu navedene tačne mere sastojaka, količinu navedenih sastojaka sam proizvoljno odredio.U receptu se pominju biljke koje ne možemo da identifikujemo i izostavljeni su iz recepta, a sam tekst je napisan na akadskom jeziku, na tablici XXV recept broj 22 i datira iz 1750 g. p. n. e., za vreme poslednje godine vladavine Hamurabija.

Originalni tekst preveden sa vavilonske tablice XXV, recept broj 24:

Mora biti meso od jagnjeće noge. Pripremite vodu. Dodajte mast,(…), so, pivo, crni luk, biljke koje se zovu spinei, korijander, samidu, kumin, i cvekle da bacite u lonac. Zatim zdrobite beli luk i praziluk i dodajte ih. Neka se svi kuvaju u gulaš, na koji pospite korijander i suhutinnu (repa).


Sastojci:
1 jagnjeći but
100 g masti
500 ml piva
1 l vode
1 velika glavica crnog luka, sitno seckano
1 kašičica korijandera
1 kašičica kumina
2 cvekle, oguljene i sitno iseckane
5 čena belog luka, sitno seckano
1 praziluk, sitno seckano
1 kuvana repa, sitno iseckana za posipanje
1 kašika korijandera za posipanje
so

Priprema:
Operite i pripremite svo povrće za gulaš. Premažite jagnjeći but mašću sa svih strana, stavite ga u posudi i dodajte vodu, so, pivo, luk, korijander, kumin i cveklu. Staviti da se kuva 15 minuta na srednjoj temperaturi. Za to vreme naseckajte beli luk i praziluk pa nakon 15 minuta kuvanja dodajte u posudu sa jagnjećim butom, smanjite temperaturu i pustite da se kuva sat vremena. Nakon tog vremena izvadite jagnjeći but iz lonca i odrežite meso sa kosti, zatim vratite meso u lonac. Pospite korijanderom i sitno seckanom kuvanom repom i ostavite da se kuva još 15 minuta.





Hamurabi je vavilonskim carstvom vladao preko 40 godina, otprilike od 1792. do 1750. godine p. n. e. Hamurabi  po sumerskom popisu kraljeva i bio je sin i naslednik kralja Sin-Mubalita. Prvih pet godina vladavine proveo je u učvršćivanju vlasti i pripremama za ratne pohode. Šeste godine svoje vladavine, Hamurabi napada najjaču državu u južnoj Mesopotamiji, Larsu i kralja Rim-Sina I i sa njim sklapa mir i savezništvo . U ovom ratu uspeo je zauzeti gradove Uruk i Isin tako da je znatno umanjio moć neprijatelja, savezništvo je sklopio i sa asirskim kraljem Šamši-Adadom I. Savezništvo je sklopio i sa gradom Ešnunom koji je koristio kao zaštitu od mogućih asirskih napada. Pod njegovom vladavinom carstvo je dostiglo svoj maksimum obuhvatajući teritorije čitave Mesopotamije. U svojim osvajačkim pohodima osvojio je tadašnje najmoćnije gradove Mesopotamije - Isin, Larsu, Ašur, Ninivu, Mari, Ešnunu.
Hamurabi je sproveo reforme u cilju objedinjavanja Vavilonskog carstva. Vrhovni bog Carstva bio je Marduk, dotadašnji vavilonski bog. Zemlja je podeljena na administrativne jedinice sa prestonicom u Vavilonu. Čuven je Hamurabijev zakonik ispisan klinastim pismom. Spada u najstarije pronađene zakonike; svega tri zakonika starija su od njega - Zakonik Ur-Namua, Lipit-Ištarov i Dadušin. Ispisan je na bazalitnoj steni dugačkoj 2,62 metra i sadrži 282 člana. Kazne nisu bile jednake za sve slojeve stanovništva.


Pročitajte više >>                                                            << Vratite nazad


Нема коментара:

Постави коментар