Kulinarstvo kroz vekove

Antička mesopotamska kuhinja

Antička egipatska kuhinja

Antička feničanska kuhinja

Antička persijska kuhinja

Antička grčka kuhinja

Antička jevrejska kuhinja

Antička rimska kuhinja

Alkohol kroz vekove

Literatura

понедељак, 10. децембар 2018.

Antička kuhinja: Η σούπα του Ιπποκράτη - Hipokratova supa





Smatra se da je ovu supu još pre 2.500 godina izumeo Hipokrat, starogrčki doktor i "otac medicine", prema kojem je i dobila ime. Najveća vrednost pripisuju se njenim sposobnostima osnaživanja imuniteta, detoksikacije i jačanja bubrega. Ova supa pomaže u prevenciji i lečenju mnogih bolesti kao i u očuvanju zdravlja celog organizma.
Hipokratova supa pored toga što je odličan dijetalan obrok, ona je deo terapije protiv kancera i drugih bolesti, popravlja imunološki sistem, a odlična je za čišćenje organizma i detoksikaciju, tako se ona, osim za lečenje, konzumira i kao obrok za prevenciju bolesti.

Sastojci:
1 koren celera srednje veličine
1 koren peršuna srednje veličine
2 glavice crnog luka srednje veličine
2 mala ili jedan veliki praziluk
5 čena belog luka
1 manji koren peršuna
1 veza peršunovog lišća

Priprema:
Operite povrće, isecite ga na kriške ili kockice (sem belog luka). Stavite povrće u veliki lonac te dodajte hladne vode u količini dovoljnoj da prekrije povrće. Zagrejte lonac do vrenja, a potom nastavite da kuvate supu na laganoj vatri dva sata, dok povrće ne omekša. Vodu ne dodavati u toku kuvanja. Na samom kraju kuvanja dodajte čenove belog luka, peršunovo lišće i dozvoljene začine u manjim količinama. Kuvanu čorbu propasirajte.

Od začina su dopušteni: anis, lovor, korijander, mirođija, kim, muskatni orah, majoran, ruzmarin, šafran, žalfija, estragon, majčina dušica.





Hipokratova supa ima najsnažnije dejstvo ako se tokom pripreme poštuju sledeća pravila:
Supu je potrebno kuvati na laganoj vatri sa što manje vode. Posuda u kojoj se kuva mora biti poklopljena kako bi se sprečilo isparavanje korisnih sastojaka. Zabranjeno je korišćenje aluminijskog posuđa, a pri konzumacije se preporučuje upotreba srebrenog pribora.
Hipokratovu supu popularizovao je Nemac, dr. Max Gerson koji je 1932. godine osmislio program ishrane pod nazivom "Gersonova terapija", u koji je uključena i Hipokratova supa gde je u izvornom receptu dodat paradajz i krompir.





Hipokrat sa Kosa (grč. Ἱπποκράτης ὁ Κῷος; Kos, 460. p. n. e. — Larisa, 370. p. n. e.), poznat i kao Hipokrat II, bio je starogrčki lekar iz Periklovog doba, a smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti u istoriji medicine. Često se naziva ocem medicine u znak priznanja za njegov doprinos medicini kao osnivača Hipokratove medicinske škole. Ova intelektualna škola izvršila je revoluciju medicine u antičkoj Grčkoj, uspostavljajući je kao disciplinu koja se razlikuje od drugih oblasti sa kojima je tradicionalno bila povezana (teurgija i filozofija), uspostavljanjem medicine kao profesije.
Hipokrat je prikazan kao uzor antičkog lekara, on je postavio temelje za racionalan pristup medicini, a pripisuje mu se i sastavljanje Hipokratove zakletve, koja se još uvek i dan-danas koristi. Vrednost ove zakletve je, što se u njoj Hipokrat oslobodio religije, nametanjem kulta čoveka i uvođenjem naučnog principa posmatranja čoveka i prirode. Suština tih hipokratovih zahteva je da lekari treba da poseduju: znanje i etičko ponašanje, da nisu lakomi za novac, da su povučeni, krotki i dostojanstveni, da neprstano stiču životne mudrosti i da razumno govore, da su u stanju da se čuvaju mana, praznoverice i da znaju koga je nužno lečiti besplatno. Veoma je zaslužan za veliki napredak sistemskog istraživanja kliničke medicine, sakupljanju medicinskog znanja iz prethodnih škola i propisivanju praksi apotekama kroz Hipokratov korpus i ostale radove. Bio je prvi koji kategorizuje bolesti kao akutne, hronične, endemične i epidemijalne i koristi termine kao što su, pogoršanje, recidiv, rezolucije, kriza, paroksizma, vrhunac, i oporavak. Za Hipokrata je bolest prirodna pojava koja može imati samo prirodne uzroke. Ti uzroci mogu biti raznovrsni: klimatski faktori, smetnje ishrane, nezdrava voda, hladnoća, i svi oni izazivaju u organizmu određene promene koje nazivamo bolest.


Pročitajte više >>                                                                  << Vratite nazad


Нема коментара:

Постави коментар