Kulinarstvo kroz vekove

Antička mesopotamska kuhinja

Antička egipatska kuhinja

Antička feničanska kuhinja

Antička persijska kuhinja

Antička grčka kuhinja

Antička jevrejska kuhinja

Antička rimska kuhinja

Alkohol kroz vekove

Literatura

недеља, 23. октобар 2016.

Antička kuhinja: Prstenovi sa susamom





Egipćani su još 3000 godina pre nove ere lomili zrna pšenice uz pomoć kamena i dobijali brašno. U cilju stvaranja kaše, u brašno su dodavali vodu i mesili. Testanu masu su oblikovali i termički obrađivali putem sunčeve energije u pukotinama kamenih stena, zatim u kupolastim pećima ili direktno na površini zemlje. U drevnom Egiptu pekari su bili jedni od najbogatijih ljudi. Egipćani su smatrali hleb vezom između tela i duše, čoveka i boga, svako ko ga je poštovao i jeo nadao se životu posle smrti.

Testo su ravnavali na okrugloj ploči za pečenje, a hleb se pekao u zatvorenim pećima u obliku kupole, izgrađenim od crvenog blata donešenim sa Nila. U ovim pećima, toplota je kružila, a temperatura je bila ravnomerno raspoređena. Hleb se pekao ravnomerno, bio je ukusniji, a i samo pečenje je moglo da se kontroliše. U prvom veku pre nove ere u starom Egiptu je bilo oko 30 različitih vrsta hleba i peciva.

Zanimljivo je da su bogati slojevi društva u Egiptu zbog svoje fizičke neaktivnosti patili od istih bolesti koje muče i današnjeg čoveka, patili su od gojaznosti, kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, karijesa i drugih tegoba koje je izazivao fizički neaktivan način života. Gojaznost je bila popularna kod bogatijeg sloja stanovništva jer se doživljavala kao znak bogatstva i visokog društvenog statusa, verovali su da su zdraviji, jer su siromašni često umirali od gladi i bolesti, jer nisu bili u mogućnosti da dođu do dobre i kvalitetne hrane ili da se za pomoć obrate lekarima. U slučaju invalidnosti siromašnom čoveku nije preostajalo ništa drugo nego da umre ili da zatraži milostinju.

Ova vrsta peciva, odnosno prstenova sa susamom je bila rezervisana za bogatiji sloj stanovništva i pravila se na sledeći način:

Količina sastojaka je za 2 prstena.

Sastojci:
500 g pšeničnog brašna
1/2 kašičice soli
1 kašičica meda
1 kašika kvasca
300 ml mlake vode
2 kašike maslinovog ulja
1 jaje
seme susama za posipanje

Priprema:
Pomešajte brašno, so i kvasac u velikoj činiji. Napravite udubljenje u centru i uspite vodu. Postepeno mešajte brašno sa vodom dok ne dobijete mekano testo. Mesite rukom na dasci za mešanje 15 minuta. Na dno druge posude sipajte malo ulja, stavite u nju umešano testo i pokrijte činiju čistom vlažnom krpom. Ostavite na toplom mestu 1,5-2 sata, dok testo ne naraste do gotovo dvostruke veličine. Izvadite testo i još jednom ga dobro premesite oko 5 minuta. Isecite testo na pola i svaku polovinu urolajte u dugačku, tanku rolnu prečnika oko 5 cm, od koje ćete obrazovati prsten prečnika oko 20 cm. Položite prstenove na nauljen pleh.
Umutiti jaje sa 2 kašike vode i premažite vrhovima prstiju glazuru preko testa. Obilno pospite susamovim semenom i pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 220ºC, vremenski oko10 minuta, a zatim smanjite temperaturu na 150ºC i pecite još 15 minuta. Izvadite iz rerne i ostavite da se polako ohlade.





Susam ili sezam (lat. Sesamum indicum) potiče iz tropske Azije i južne Afrike. To je jednogodišnja biljka i za 3-5 meseci uzgoja dostigne visinu do 2 metra. Gaji se radi semena najviše u Kini, Indiji, Sudanu i u još nekim zemljama. Seme sadrži 45-60% ulja koji se upotrebljava za kuvanje, salate i za proizvodnju margarina. Seme je takođe bogato proteinima i važi za omiljenu namirnicu u orijentalnim i severnoafričkim zemljama. Upotrebljava se u pekarstvu za posipanje peciva. Semenke susama nisu samo ukusan dodatak pecivima i jelima, nego i izuzetno zdrava namirnica koja jača kosti i pomaže u terapiji opekotina i hemoroida. Ako vašem organizmu nedostaje kalcijum, dovoljno je da supenu kašiku ovog semena potopite u 0,5 dl jogurta i ostavite da prenoći. Ujutru mešavinu pojedite na prazan stomak, a postupak ponavljajte iz dana u dan, sve dok vam ne bude bolje.
Susam je jedna od najstarijih gajenih biljaka na svetu, njegova istorija upotrebe seže 3600 godina unazad. Egipćanima je to bio omiljeni prirodni lek, a u Vavilonu se verovalo da mešavina susama i meda produžava lepotu i mladost, grčki i rimski vojnici su ga koristili kao sredstvo za snagu i energiju.


Pročitajte više >>                                                         << Vratite nazad


1 коментар: