Kulinarstvo kroz vekove

Antička mesopotamska kuhinja

Antička egipatska kuhinja

Antička feničanska kuhinja

Antička persijska kuhinja

Antička grčka kuhinja

Antička jevrejska kuhinja

Antička rimska kuhinja

Alkohol kroz vekove

Literatura

петак, 23. јун 2017.

Antička kuhinja: Isicia de lolligine - Pohovana lignja



Originalni tekst:
Isicia de lolligine: sublatis crinibus in fulmento tundes, sicuti adsolet. Pulpa et in mortario et in liquamine diligenter fricatur, et exinde isicia plassantur.

Sastojci:
500 g lignje sa koje su uklonjeni pipci
1 kašika liquamena
4 jajeta
maslinovo ulje
brašno
so

Priprema:
Sitno iseckati kuvano meso lignje i posoliti, dodati liquamen. Dobro umešati pa podeliti u četiri dela. Svaki deo uvaljati u brašno pa u umućena jaja. Zatim pržiti oko 5 minuta u maslinovom ulju.

De re coquinaria
Marcus Gavius Apicius





Lignja (Loligo vulgaris) je vrsta morskih životinja koja spada u razred glavonožaca iz porodice Loliginidae. Kao i svi ostali glavonošci imaju izrazitu glavu, bilateralnu simetriju, i udove. Lignje imaju 8 udova poređanih u parove i dodatna dva duža uda. Lignja obitava širom Sredozemnog mora, u vodama istočnog Atlantika od Severnog mora do Gvinejskog zaliva. Vrlo je česta i u Jadranu gde zalazi čak do dubina od 400 metara a u pliće vode izlazi u vreme mrešćenja. Prosečna dubina na kojoj se lignja kreće je između 50 i 100 metara, obično obitava iznad peščanog ili peščano-muljevitog morskog dna. Lignja je predator koja se za lov koristi lovnim kracima. Lovne krake ispaljuje velikom brzinom a pipci na kracima omogućavaju da sigurnije zgrabi plen i prinese ga ustima sa oštrim kljunom. Dok je mala hrani se planktonom i sitnijim organizmima, a kad naraste jede i veću ribu, rakove, pa čak i svoje srodnike.





Lignje imaju samo 70 kalorija na 100 grama. Važan je izvor belančevina (32% na 100 g), koje se, ako se uporedi sa belančevinama ostalih vrsta mesa, odlikuje lakšom probavljivošću (sadrže manje kolagena), boljom iskoristivošću i povoljnijim aminokiselinskim sastavom. Lignje sadrže nizak postotak zasićenih masnih kiselina i natrijuma, ali imaju visok udeo holesterola. Sadrže proteine, omega-3 masne kiseline, bakar, cink, vitamin B i jod. Svaki od ovih sastojaka čini dobro zdravlju. Na primer, bakar je važan za apsorpciju i metabolizam gvožđa. Vitamin B2 može da ublaži migrene, a fosfor pomaže kalcijumu da izgradi kosti i zube. Jedite ih sveže, za predjelo, ali vodite računa da ne budu pržene, jer ćete prženjem povećati unos kalorija (za čak tri puta), ali i transmasti koje nose rizik za nastanak nekih vrsta karcinoma.


Pročitajte više >>                                                                   << Vratite nazad



Нема коментара:

Постави коментар