Kulinarstvo kroz vekove

Antička mesopotamska kuhinja

Antička egipatska kuhinja

Antička feničanska kuhinja

Antička persijska kuhinja

Antička grčka kuhinja

Antička jevrejska kuhinja

Antička rimska kuhinja

Alkohol kroz vekove

Literatura

четвртак, 10. новембар 2016.

Antička kuhinja: Rapas sive napos - Kuvana repa u sosu



Originalni tekst:
Rapas sive napos elixatos exprimes, deinde teres cuminum plurimum, rutam minus, laser Parthicum, mel, acetum, liquamen, defritum et oleum modice. Fervere facies et inferes.

Prevod:
Repa ili mala repica kada se skuvaju, istisnite višak tečnosti iz njih, a zatim samleti veliku količinu kumina, manju količinu rue, Parćanski laser, med, sirće, liquamen, defritum i malo ulja. Zagrejati i poslužiti.

Sastojci:
1 kg repe
50 ml maslinovog ulja
1 kašika vinskog sirćeta
2 kašike kumina
1 kašičica rue
1 kašika liquamena
1 kašika defrituma
1 kašika silphiuma
1 kašičica meda

Priprema:
Očistiti repu i iseći na komade. Pomešajte repu sa polovinom ulja i slanom vodom i ostavite da se kuva oko 20 minuta. U međuvremenu sameljite kumin i rue, dodajte med, silphium, sirće, liquamen, defritum i drugu polovinu ulja, dobro izmešati da se sastojci sjedine. Ocediti repu i pomešati sa sosom.

De re coquinaria
Marcus Gavius Apicius





Repa (lat.Brassica rapa) je dvogodišnja (ponekad jednogodišnja) zeljasta biljka iz familije kupusa (Brassicaceae). Nastala je u planinskim predelima oko Mediterana (oromediteran), odakle se brzo proširila u areal svog prirodnog rasprostranjenja, čitavu Evropu. Usled gajenja repa je proširena na sve kontinente (najranije u Aziju). Repa se gaji kao industrijska i prehrambena biljka, za dobijanje ulja, za ishranu domaćih životinja i ljudi.





Klasični kuvar antike je "De re coquinaria" ili "O umetnosti kuvanja". Autor je Markus Gavijus Apicijus, koji je živeo u doba cara Tiberija u prvom veku naše ere. Knjiga ima 10 glava i sadrži oko 500 recepata koje je Apicijus sakupio iz prošlih vekova i recepata koje je sam osmislio.
Apicius je tokom svog života (42 g.p.n.e. - 37 g.n.e.) postao legenda. on je uradio nešto što je jedinstveno u ono vreme; on je bio jedan od osnivača gastronomije.
Plinije opisuje Apicijusa kao "najvećeg trošadžiju koga je svet ikada video". Izgleda da je bio u pravu, jer je Apicijeva umetnost kuvanja prepuna neobičnih recepata od punjenog papagaja do flaminga sa biberom ali i takvih koje mi i u današnje vreme rado jedemo.
Kako je Apicijev život bio ekstravagantaan, tako je i njegova smrt do danas predmet svakojakih rasprava. Kada je potrošio 100 miliona sestercija iz državne kase za pripremanje svojih recepata za cara, kada je potrošio sve poreske pare i lično se zadužio, napravio je bilans i izračunao je da će mu ostati "samo" 10 miliona sestercija za život, što je za njega bilo nezamislivo (1 sesterc = 1 evro). Iz straha da neće imati šta da jede i da će umreti od gladi, uzeo je otrov i u strašnim mukama umro.



Pročitajte više >>                                                               << Vratite nazad


Нема коментара:

Постави коментар